Pretplati se
Trebamo shvatiti koliko smo na internetu svi ranjivi

ILIJANA VAVAN

Trebamo shvatiti koliko smo na internetu svi ranjivi

Sarajka Ilijana Vavan, generalna direktorica za Evropu ruskog Kaspersky Laba, jedne od vodećih svjetskih kompanija za cyber-sigurnost, preporučuje nam da dobro razmislimo o tome šta sve objavljujemo na društvenim mrežama i kako naše privatne prepiske lako mogu dospjeti u javnost

Napisala Mersiha Drinjaković
Snimila Senka Ćatić/Spektroom

Sarajka s dugogodišnjom adresom u inozemstvu Ilijana Vavan, koju prijatelji zovu Lila, vesela je, energična i pametna žena koja će vam anegdotalno ispričati sve o poslu kojim se bavi. A posao je smrtno ozbiljan: generalna je direktorica evropske divizije ruske kompanije Kaspersky Lab, jedne od vodećih firmi za cyber-sigurnost. Više od 420 miliona ljudi širom svijeta koristi njihov antivirusni program, kao i 275.000 korporativnih klijenata. “Pod sloganom Mi gradimo bezbjedniji svijet, naš zadatak je da korištenje interneta i svih uređaja van interneta učinimo bezbjednijim. Da mi, ljudi, profitiramo od svih tih softverskih pogodnosti, a pružaju nam jako komforan život – od mobilnog telefona pa svega ostalog”, govori Ilijana Vavan.

Isplati li se hakovati?

Uza sve što zna o sigurnosti na internetu odnosno o svemu što u sebi ima softver a podložno je hakovanju, zadivljujuće je koliko nove tehnologije Ilijana koristi u svakodnevnom životu. “Kad bi čovjek razmišljao samo na taj način, ne bi uopšte mogao normalno živjeti, tako da ne gledam na to kao na prijetnju. Evo, naprimjer, iz Sarajeva mogu telefonom upravljati svojom kućom u Münchenu: spustiti ili podići roletne, ugasiti ili upaliti svjetlo, uključiti grijanje ili klimu… Uređaji koje koristimo u svakodnevnom životu postaju sve pametniji, što znači da se njima upravlja softverski. Novi automobili su kompjuteri na točkovima, to više nisu ona auta kao kad smo mi bili djeca i kad je sve bila mehanika. Danas je sve softver: volan, kočnice, gas, klima, podizanje prozora, sve je kompjuterski upravljano i sve uvezano u sistem. A svaki softver se može hakovati, samo je pitanje troška i interesa da se hakuje. Ali zato postoji i zaštita, zato smo mi tu.”

A koliko je nekome u interesu da hakuje, odnosno provali u određeni softverski sistem? “Da bi neko nešto hakovao, mora uložiti puno. Ne vjerujem da su ljudi koji su studirali informatiku po definiciji kriminalci. Možda ima mali dio njih koji će nešto hakovati, ali većina neće. Onim pravim kriminalcima je jako teško naći hakere koji će za njih raditi – trebaju ih puno platiti. Hakovanje je jako skupo.”

Važno je da se svi softverski sistemi grade na sigurnosni način, a posebno da koriste postojeću zaštitu, i to ne samo na personalnom računaru ili telefonu već i na serverima, na kompletnoj infrastrukturi. E, tu zaštitu prave u Kaspersky Labu. “Važno je da svi o tome razmišljamo, bilo kao pojedinci, bilo kao kolektiv. Bez obzira čime se bavimo, ili mobilni telefon koristimo samo za Facebook, treba misliti o tome koliko bezbjedno koristimo uređaje. Naš cilj, kao firme, jeste ne samo pružiti softversku zaštitu nego i educirati ljude da shvate koje sve opasnosti vrebaju i koliko smo zapravo ranjivi. To je naša misija.”

Iz američke u rusku kompaniju

Ilijana je završila studij informatike, a master diplomu iz kompjuterskih nauka dobila je na Tehničkom univerzitetu Twente u Holandiji. S osmijehom veli kako je niti jedan kriminalac nije mogao kupiti ili unajmiti za svoje sumnjive rabote. Kad je ona završila studij, cyber security je još bio u povojima, a virusi su bili prilično bezazleni. A onda je krenula masovna upotreba interneta, i kao sa svim dostignućima u civilizaciji, napredak je donio i negativne strane. 

Kad je zakoračila u informatičke vode, Ilijana je imala podršku roditelja, iako je njezina mama priželjkivala da postane doktorica. Ni Ilijana, kao ni njen suprug, također informatičar, danas ne utiču na odluke svog sina tinejdžera, čije su ambicije film i muzika. “Oboje poštujemo sinov izbor, šta god da odluči”, veli ona. 

Prije Kasperskog, Ilijana Vavan radila je u kompanijama Oracle, Kotron, Saba Software i Juniper Networks, a 11 godina provela je u Microsoftu, radeći na strategiji prodaje u centralnoj i istočnoj Evropi. Kad je odlučila da napusti Microsoft, slučajno ju je pozvao lovac na talente i ponudio posao, ali joj nije odmah rekao da se radi Kaspersky Labu. “Cyber-sigurnost mi je uvijek bila zanimljiva tema jer sam i u Microsoftu počela da se time bavim zato što je ta kompanija to forsirala. Imali smo puno padova sistema, puno hakovanja tadašnjeg Internet Explorera, i to je postajala goruća tema.” Ilijana je potom saznala da se radi o ruskoj firmi, a čovjek koji ju je kontaktirao saopćio joj je to s oprezom imajući na umu da na Zapadu uvijek postoji skepticizam kad se pomenu Rusi i njihove korporacije. No, Ilijani to nije predstavljalo problem; ona nema predrasuda ni prema kome. 

I tako je počela raditi za Kaspersky Lab. Danas vodi poslove za cijelu Evropu i odgovorna je za 40 posto obrta firme, za 300 zaposlenih te za sve klijente, a njih je baš, baš mnogo. Kaspersky Lab ima veliku odgovornost prema klijentima, od zaštite, preko odgovora na hakovanje, pa do kriznog komuniciranja. A Ilijana je i glasnogovornica firme, ona je ta koja komunicira s medijima, kao i sa poslovnim partnerima. Iako je danas više u menadžerskim vodama, i dalje je u uskom doticaju sa svojim osnovnim zanimanjem, pa sa svojim timom zna otići na tehničke sesije s klijentom. To je, kaže, interesuje i trudi se biti up to date.

Šta nipošto ne treba objavljivati

Tehnologija je naš prijatelj, ali nas je učinila i ranjivim jer svoj život do najintimnijih detalja izlažemo javno. “Olako shvatamo tu slobodu, pogotovo na ovim našim područjima: ljudi su, ne mogu reći naivni, ali kao da misle neće se to meni desiti, to se uvijek dešava nekom drugom. A može se desiti svima”, upozorava Ilijana, koja s pažnjom prati društvene mreže i zna kako naoko bezazlene informacije koje ostavimo, u navodno sigurnom okruženju, neko može zloupotrijebiti. “Navest ću vam primjer svoje prijateljice iz Sarajeva, pritom obrazovane žene, direktorice firme, koja je išla na utakmicu koju je bh. reprezentacija igrala negdje vani te sva sretna fotografirala ulaznicu za meč, sa bar kodovima, i stavila na Facebook. A sve što neko treba da uradi jeste da to uslika ili skenira i ode prije nje na utakmicu – sa njenom kartom. Brže-bolje sam je nazvala i rekla joj da ukloni fotografiju. Ljudi ne razmišljaju o takvim stvarima.” 

Također, stručnjakinja za cyber-sigurnost savjetuje da nikad na društvenim mrežama ne obznanjujete da ste na godišnjem odmoru, jer tako osobi loših namjera dajete na znanje da vam je kuća ili stan danima bez nadzora. “Da ne govorim o krađi identiteta. Sve informacije su vještom kriminalcu dostupne, o vama može saznati sve: adresu, koliko imate djece, kojeg kućnog ljubimca… Sve to neko pametan može sastaviti u mozaik i napraviti kompletan profil, pa na osnovu tih podataka otvoriti račun u banci i tako obavljati sve kriminalne radnje – preko vašeg imena! Njega nema nigdje, nema njegovog imena, a vi idete u zatvor.”

Svako od nas treba shvatiti da svaka poruka koja se pošalje putem Facebooka, Vibera ili WhatsAppa je potencijalna javna poruka. “Nema tajni, samo je pitanje da li će to neko zloupotrijebiti. Ako neko želi da vam učini nažao, napravi neku štetu, može to učiniti u svakom trenutku. Ljudi se trebaju zaštititi, trebaju brisati poruke, ne ostavljati digitalne tragove, ne dijeliti privatne informacije sa svakim. I, ponekad mijenjati brojeve telefona.”

Kaspersky Lab savjetuje svojim klijentima da razvijaju imunitet – odnosno da kompletnu infrastrukturu kreiraju na konceptu imunološkog sistema. “Cyber-imunitet podrazumijeva takvu zaštitu softvera da hakovanje postaje puno skuplje od benefita hakovanja. Naprimjer, ako hoću da hakujem vaš telefon, moram platiti hakera 1.000 dolara, a informacija koju ću dobiti tim hakovanjem je možda 50 dolara. I to se ne isplati.” Naravno da je svaki softverski sistem ranjiv, kaže na kraju Ilijana Vavan, ali u Kaspersky Labu rade na svim rješenjima kako bi bili spremni za prijetnje koje dolaze u budućnosti.

Gracija 378, 4.10.2019.