Pretplati se
Generacijska vrijednost vrhunskih vina

VINARIJA HEPOK

Generacijska vrijednost vrhunskih vina

Iza priče o vinogradu Željuša, smještenog između Veleža i Prenja, a do kojeg dopire svježina Neretve, stoji dugogodišnja predanost ljudi koji se trude da u krajnji rezultat – bocu vrhunskog vina – pretoče svoju strast prema nepreglednim grozdovima voća koje dozrijeva na izdašnim zrakama hercegovačkog sunca

Napisala Mersiha Drinjaković

Hercegovina je, složit ćete se, sveta zemlja. Zovu je i Kalifornijom. E, u toj bosanskoj verziji američke savezne države smjestila se i jedna vinska priča koju vrijedi ispričati. Hepok vina su poznata generacijama Bosanaca i Hercegovaca, a od prije tri godine, kad je u ovog hercegovačkog vinarskog diva ušao investicioni fond ZERAA Agriculture, započelo je novo poglavlje kompanije. Iliti, kako to kažu u Hepoku: “ Život je ljepši uz flašu dobrog vina.”

Hepok (Hercegovački poljoprivredni kombinat) je osnovan 1958. godine, a sačinjavalo ga je pet vinarija. Predstavljao je apsolutnog lidera u vinarskoj industriji Hercegovine, kao i na području nekadašnje zajedničke države. Sve do rata, kada je u velikoj mjeri devastiran, Hepok je bio okosnica poljoprivrednog razvoja Bosne i Hercegovine. Nakon što je investicioni fond ZERAA Agriculture preuzeo Hepok, otpočeo je novi razvoj ovog hercegovačkog diva. 

Hepoku je udahnut novi život, a predstavljen je i novi logo kompanije, koji objedinjuje Stari most – simbol života i ponovnog rođenja, i grozdove žilavke i blatine – dvije autohtone sorte koje su u Hepoku, u bivšoj državi, zaštitili kao vrhunska vina. “Ovo je nova, pozitivna priča iz hercegovačke vinske regije!”, kažu nam u Hepoku.

Priče iz davnina

Okus Hercegovine prepoznajemo u vinu. A priča kaže kako ga je prvi put pomenuo pisar bana Tvrtka, budućeg kralja, Dražeslav, u rečenici: “I kada sije pisah, tada mi da gospodin ban Tvrtko ispred sebe veliki pehar vina popiti u dobru volju.” Tokom srednjeg vijeka hercegovački vinogradi pominju se u dubrovačkim dokumentima, ali i u poveljama humskog kneza Miroslava s kraja 12. vijeka i vojvode Jurja Vojslovića iz 1434. godine. 

A kako, uz kakvu magiju i gdje nastaje ova vinska priča? Morate prvo znati da je vinogradar čovjek koji utjelovljuje puno identiteta. “On je poljoprivrednik i umjetnik, sanjar i hedonista i mazohista, alhemičar i knjigovođa i zadužen da nastavlja vjekovnu tradiciju. Ovako je oduvijek bilo”, slušamo priču koja nas zaista odvodi u davnine, kao da čujemo složne glasove berača grožđa koji s ljubavlju i pažnjom zrele grozdove odlažu u velike korpe, odakle će nastaviti put koji završava u boci najfinijeg vina. A mjesto gdje se ova vinska magija odvija zove se Željuša: vinograd koji se ugnijezdio u kotlini između dvije planine, Prenja i Veleža, u neposrednoj blizini smaragdne Neretve. Najveći i najsavremeniji vinograd u Bosni i Hercegovini: Hepokova Željuša. Prostire se na 450 hektara zemljišta i garantuje aromatski i kiselinski potencijal vina. Snažan uticaj mediteranske klime i neposredna blizina rijeke Neretve garant su aromatskog i kiselinskog potencijala vina. Vinogradi leže na 45 do 280 metara nadmorske visine. Izračunali su u Hepoku kako je vinograd Željuša 2300 sati godišnje okupan suncem. “Naša vina se rađaju u stalnoj borbi sunca, kamena, vinove loze i čovjeka. To ih čini posebnim.”

Željuša, taj veliki davnašnji ekosistem života o kojem ovise svi koji rade svoj posao kako bi osigurali opći uspjeh. “Naši vinogradi su podijeljeni na različita polja i svako polje ima svoju sortu grožđa, na primjer: grožđe žilavka, chardonnay, vranac, tamjanika, merlot. Svako od ovih polja vinove loze raste vlastitom brzinom i daje različite prinose.” Dok obilazimo vinograde, provlačimo se kroz nepregledne nizove vinove loze, te naprosto, čak i ne okusivši, osjećamo svježinu grozdova... Gledamo, osjećamo, dodirujemo grožđe, divimo se bojama plodova koje su se nijansirano mijenjali zahvaljujući izdašnim zrakama sunca. Plantaža je obično tiha, čuju se samo ptice i koraci berača. Utvrđuje se plan i raspored kako bi se za kratko vrijeme grožđe dovezlo od tačke A do tačke B. “Na tome se radi cijelu godinu, tako da kada konačno dođu ovi dani berbe, uvijek smo spremni.” Sve je spremno da grožđe krene u transformaciju, sve do konačnog proizvoda: onog koji će kušačevom nepcu donijeti radost i oku dati sjaj.  

Liska i žilavka

Hepokovi stručnjaci s puno ponosa i samopouzdanja kažu kako su njihova vina bez mana. “Ona su punija, aromatičnija i po potrebi svježija od proizvoda sličnih vinarija u našem okruženju.”

Hepokov novi brend vina Liska asocira na autohtonu vrstu mostarske ptice. Međutim, ima poveznicu i s autentičnim načinom života. Mostarski liskaluk je specifičan humor ljudi iz ovog podneblja, pa samim tim Hepokova Liska predstavlja sinonim za dobro raspoloženje, pozitivnu atmosferu i radost. Ili, kako to kaže pjesnik Tin Ujević: “Vino moraš piti tako da ti razbuđuje svijest, a ne da je gasi.”

Uz vina, Hepok danas proizvodi i visokokvalitetna jaka alkoholna pića. Jedno od njih je Tenelija, iza koje stoji posebna priča. Tenelija je zapravo kamen Mostara iz kamenite Hercegovine. Stari stanovnik šeher grada, koji se vijekovima bijeli pod južnim suncem, svjedoči nesvakidašnjem duhu jednog podneblja i snazi jednog naroda. Hepokovu Teneliju pronađite u jedinstvenim hercegovačkim okusima, bilo da je riječ o likerima ili rakijama. Rakije dolaze u verziji  premium loza i travarica, dok su u ponudi likeri: suha smokva, kadulja, šipurak, malina i višnja.

Kvalitetno suho bijelo vino Žilavka je osvježavajućeg i mineralnog okusa i, savjetuju iz Hepoka, najbolje ga je poslužiti na temperaturi od 10 do 12 stepeni, uz školjke, lagane sireve, pastu, perad i ribu. Hepokova Žilavka savršen je izbor za svaku priliku.

Hepok raspolaže sa 5.500.000 litara skladišnog prostora, a tu su: savremeni sistemi kontrolisane fermentacije, savremena oprema za primarnu preradu grožđa, podrumi sa barique bačvama za odležavanje vina te linija za flaširanje sa visokim stepenom zaštite vina. Destilerija ima godišnji kapacitet od 330.000 litara te je namijenjena za proizvodnju vinskog i voćnog destilata.

Ono što Hepokove vinograde čini jedinstvenim je generacijska vrijednost. Nekad su u njegovim pogonima radili djedovi i očevi današnjih radnika. Tradicija se nastavlja, obogaćena i upotpunjena modernim pogonima za proizvodnju, čime su stvoreni jaki temelji za razvoj moderne vinarije za 21. stoljeće. “Naša opredijeljenost za promociju geografske regije i bogate historije utkana je duboko u Hepokov korporativni identitet, gdje smo kroz simboliku Starog mosta i grozdova autohtonih vina Žilavke i Blatine predstavili neiscrpne izvore radosti života”, kažu u Hepoku.

Gracija 377, 20.9.2019.