Pretplati se
Estetske Operacije: Potreba ili trend?

ANA MARIJA JURIŠIĆ, ALIJA AGINČIĆ I ALEMKO ČVORAK

Estetske Operacije: Potreba ili trend?

Napisala Mersiha Drinjaković

U kulturi opsjednutoj selfijima, želja da izgledamo savršeno “isfiltrirani”, kako na fotografijama tako i u stvarnom životu, nikad nije bila jača. Ustvari, prema najnovijim podacima američkog Udruženja plastičnih hirurga, broj minimalno invazivnih kozmetičkih procedura porastao je za 200% u odnosu na 2000. godinu. I ovaj rast ne pokazuje znakove usporavanja. Napredak u tehnologiji i svakodnevni pomaci u istraživanjima su u skladu sa zahtjevima tržišta, a novi trendovi samo pristižu: bilo da se radi o rezanju, skidanju viška, ubacivanju nečega tamo gdje nedostaje ili podmlađivanju naših tijela. Injekcije, laseri, podmlađivanje kože, sve su to tretmani koji su skoro pa izvodivi tokom pauze za ručak, a često su praćeni efektima i kvalitetom koji su odmah uočljivi. 

Za razliku od prethodne decenije, stručnjaci iz oblasti plastične i estetske hirurgije danas primjećuju pomake – implantati za grudi koji su neproporcionalni ostatku tijela, prenapuhane usne, zapravo svi zahvati koji dovode do preuveličanog efekta su trendovi na zalasku. Današnje intervencije plastične hirurgije zahtijevaju promjene koje nisu očite. Pacijenti traže da im se zadrži autentičnost lica i tijela, samo generalno žele poboljšati svoj izgled, ali rafiniranim potezima vješte hirurške ruke. 

Nip/Tuck

A vješte hirurške ruke svakako imaju naši ugledni specijalisti plastične i rekonstruktivne hirurgije, dr. Alija Aginčić i dr. Alemko Čvorak, u što se uvjerila i manekenka Ana Marija Jurišić nakon što su joj prošle jeseni uradili estetsku korekciju grudi. No, nas je zanimalo šta je navelo jednu zgodnu 27-godišnjakinju, pritom manekenku, da zatraži pomoć plastičnih hirurga. Potreba ili trend? 

Prije nego što smo iz prve ruke saznali o čemu se radi, naše smo sugovornike okupili u fotografskom studiju te ih nagovorili da poziraju po uzoru na vizual nekad popularne američke serije Reži me (Nip/Tuck), u čijem su središtu bila dva uspješna američka plastična hirurga i njihovi pacijenti, i koja se na eksplicitan i kontroverzan način bavila svim aspektima estetske i plastične hirurgije. 

U slučaju Ane Marije, radilo se, ipak, o potrebi. Naime, po rođenju djeteta, njene su grudi izgubile prvotni izgled. “Nakon poroda i dužeg dojenja sam definitivno imala problem s kojim se susreće većina žena. Prestankom laktacije, izgubilo se i tkivo tako da sam na grudima imala samo višak kože, što je jako uticalo na moje samopouzdanje, jer sam ja model i izgled igra bitnu ulogu u mom životu. Bila sam svjesna da se moram podvrgnuti estetskoj korekciji, ne samo radi posla već i radi samopouzdanja. Naravno da sam odlučila da će to biti kod najboljih – a to su doktori Aginčić i Čvorak”, govori Ana. 

Ko god poznaje ova dva stručnjaka, zna koliko im je važna procjena neophodnosti nekog operativnog zahvata.  Uglas nam govore kako postoje ljudi koji su ovisni i koji bi unedogled ulagali novac u sebe, odnosno u estetske zahvate. “To nije nužno loša stvar dok ne pređu određenu granicu”, kaže dr. Aginčić. “Često nailazimo na slučajeve ovisnosti o plastičnim operacijama. Obično odmah primijetimo ko je ovisnik po tome što neke stvari radi bez ikakve potrebe, te to odbijamo raditi. Odbijemo ih tako što im objasnimo da to nije uredu, te ih uputimo na nekog drugog. ”

Kod Ane to svakako nije bio slučaj, pa kad je na konsultacijama izrazila svoje nakane, a zauzvrat dobila savjete i ideje šta bi bilo najbolje, odmah je dogovoren termin operacije. Zahvat se sastojao iz dva segmenta –  podizanja grudi, te blagog povećanja ugradnjom implanatata a sve u cilju vraćanja nekadašnjeg izgleda i pozicije dojki. “Operacija je prošla u najboljem redu. Bol apsolutno nisam osjetila. Već dan nakon operacije bila sam kući, a nakon tjedan kao da se nisam ni operirala. Sam zahvat je značio i nastavak moje karijere za koju sam mislila da je gotova. Bila sam skeptična upravo radi viška kože koju sam imala. Jer to nije bila ugradnja implantata nego rekonstrukcija grudi, što je mnogo složeniji zahvat. Naravno, od velike važnosti je bilo povjerenje koje sam imala u doktore i u čitav tim Naše male klinike”, govori Ana Marija.

Vrhunski doktori

Njezino iskustvo sa Našom malom klinikom je više nego pozitivno, a Ana Marija s osmijehom nam dodaje: “Radim i izgledam bolje nego prije poroda! I uvijek to kažem: greška naših ljudi je što misle da će bolje rezultate postići kod doktora vani. Velika greška! Ja nikad, ali nikad, ništa na sebi neću uraditi u inostranstvu, jer imamo vrhunske doktore.”

Našoj manekenki, koja je posebnu pažnju javnosti privukla i pojavljivanjem u spotu pjesme Zemlja gori, nastaloj kao rezultat saradnje bendova Dubioza kolektiv i Letu štuke, godina je krenula u punom zamahu, a ponude za posao stižu sa svih strana. Toliko da se, veli, čak i brine, jer joj fali vremena za porodicu. Radila je nekoliko kampanja u Beogradu, zatim u Zürichu za lanac hotela Jade, a u Meksiku kampanju za kupaće kostime Aguabendita. A u Miamiju je dobila pohvalu za odlično urađen posao od uglednog plastičnog hirurga Jhonnyja Salomona, koji je bio oduševljen radom naših doktora.

Aginčić i Čvorak su doktori koji vode računa o svakom detalju. I Ani su posvetili svoju punu pažnju, razumijevajući kako joj je izgled bitan faktor u karijeri, te da joj je operacija potrebna. “Pacijenta uvijek maksimalno pripremimo za operaciju i sve što s njom dolazi”, kažu nam, sretni što je Ana nastavila s karijerom modela, te što su i oni dijelom zaslužni za njezin uspjeh. “U estetskoj hirurgiji je najviši cilj upravo taj da pacijent bude zadovoljan”, kaže dr. Čvorak. 

Prirodniji izgled

Hajdemo se još malo zadubiti u priču o plastičnoj hirurgiji i tome gdje je ona danas. Zahvati koji ne mijenjaju puno fizički izgled osoba koje im se podvrgnu, minimalne korekcije koje ne bi trebale biti ni vidljive “oku prolaznika”, novi su trend. Prije deset godina su ljudi u ordinacije plastičnih hirurga dolazili sa lifestyle magazinima u rukama želeći izgledati kao “lice s naslovnice”. Danas žele izgledati kao na fotografijama s Instagrama koje su prošle kroz neke filtere. Više su zagrijani za mikrooptimizaciju svog izgleda, koja će im vratiti samopouzdanje, a ne biti preočita. Naša dva stručnjaka za takve zahtjeve preporučuju mikrodermoabraziju. “To je nabolja opcija za anti-aging te je ujedno i najblaži tretman jer je neprimjetan za sve osim za žene koje primijete napredak na svojoj koži”, kaže dr. Čvorak.

I dr. Čvorak  i dr. Aginčić kažu kako su primijetili da većina njihovih pacijentica želi “prirodniji izgled”. “Povećanje grudi će i dalje ostati trend, ali sad se radi o manjim, prirodnije oblikovanijim i bolje pozicioniranijim implantatima”, kaže dr. Aginčić.

Postoje i određene dobne kategorije kada se koji operativni zahvat izvodi. Naprimjer, osobe iznad 70 godina obično traže liposukciju te zatezanje kože lica i vrata; osobe između 40 i 50 godina korekciju položaja grudi (žene), odnosno liposukciju i smanjenje grudi (muškarci); a osobe do 40 godina najčešće dolaze zbog povećanja grudi, korekcija nosa, ušiju. Međutim, to nije pravilo. “Postoje oni koji ništa ne moraju da rade jer imaju mladoliki izgled. Također, način života jako utiče na izgled, kao i podneblje iz kojeg dolazite. Doba kad ljudi počnu kod nas dolaziti je između 35 i 40 godina”, kaže dr. Aginičić.

Sve više pacijenata

Iako ne postoje zvanični podaci za BiH o tome kolika je zastupljenost pacijenata plastične hirurgije, odnosno da li raste ili opada, pronašli smo zanimljivo istraživanje studentice žurnalistike Amine Valjevac iz Sarajeva, koja je u okviru predmeta Istraživačko novinarstvo napravila rad “Plastična hirurgija u BiH”, te u njemu stoji kako se “broj žena koje su uradile neku vrstu estetskog zahvata za 2% povećao u odnosu na prethodnu godinu”, dok se broj muškaraca u 2018. povećao se za 6%, u odnosu na 2017.

I Aginčić i Čvorak se slažu da ne postoje podaci na nivou BiH, posebno kad je riječ o omjeru pacijenata, odnosno koliko se procentualno nekim zahvatima podrgavaju žene, a koliko muškarci. “Tražili smo neke statistike, raspitivali smo se, te jedino što imamo kao zaključak jeste da su pacijenti u većem broju žene, a generalno su to svi koji drže do sebe i koji žele popraviti ono što se može popraviti.”

Kad su žene u pitanju, najpopularniji zahvati su korekcija oblika i veličine grudi, abdominoplastika i facelifting, dok  muškarci rade korekcije nosa i ušiju te transplantaciju kose. Često se u medijskim člancima koji tretiraju plastičnu hirurgiju zanemaruje jedan vrlo važan faktor, a to je psihičko zdravlje. Osobi podvrgnutoj nekoj operaciji se vraća samopouzdanje, a ispravkom nekog fizičkog nedostatka dolazi do vidljivog psihičkog poboljšanja. Od serije Reži me do danas, plastična hirurgija je uz pomoć društvenih mreža postala mnogo manje tabu. Nema više šunjanja u ordinacije plastičnih hirurga na sporedna vrata kako biste u tajnosti obavili neku operaciju. Danas se iskustva iz operacione sale, s fotografijama “prije” i “poslije”, često dijele na Instagramu i Facebooku. Plastična hirurgija ostaje vrlo popularna grana medicine, i uvijek će biti onih koji trebaju, žele i hoće mijenjati nešto na sebi. “Ako imate nedostatak koji se ne može ni na koji drugi način otkloniti osim hirurški, kao što je kriv nos, klempave uši, opuštene, male ili prevelike grudi, te još puno neostataka koje hirurg može riješiti, onda nas svakako posjetite”, poručuju Aginčić i Čvorak.