Prednosti razmišljanja uz „škrabanje“
31.01.2017. u 14:25 sati


Psihologija

Prednosti razmišljanja uz „škrabanje“


Jeste li se ikad našli u situaciji da slušajući nešto što vam je dosadno vaš um počne lutati i ruka počinje ispisivati slučajne škrabotine (eng. doodling) na komadu papira ispred vas?

Jeste li se ikad našli u situaciji da slušajući nešto što vam je dosadno vaš um počne lutati i ruka počinje ispisivati slučajne škrabotine (eng. doodling) na komadu papira ispred vas? Bilo da je to telefonski poziv ili zamorno predavanje, pažljivo slušati može biti izazov kada ruke žele biti glavni dio trenutka. Nikome ova situacija nije strana.

Čak i američki predsjednici su otkrili da su u takvim situacijama i sami počinjali šarati nesvjesno po listu papira: 26 od 44 američka predsjednika crtala su škrabotine po papiru, od Theodora Roosevelta, koji je crtao životinje i djecu, do Ronalda Reagana koji je crtao kauboje i fudbalere, a John F. Kennedy je crtao domino kocke. Tradicionalno smo mislili da su ove škrabotine znak distrakcije - znak da naš um nije gdje bi trebao biti. Ipak, nedavna istraživanja su pokazala da crtanje po papiru nije neprijatelj pažnje te da je u stvari njen prijatelj.

Crtanje i pamćenje

Tokom istraživanja, koje je provodio 2009. godine, psiholog Jackie Andrade, zatražio je od 40 ljudi da prate dosadnu poruku glasovne pošte u trajanju od 2,5 minute. Polovina grupe je crtala ili kako kažemo škrabala po papiru dok su to radili, a druga polovina nije. Nisu znali da će njihovo sjećanje biti testirano nakon poziva. Kada su obje grupe upitane da se prisjete detalja iz poziva, oni koji su crtali imali su bolje sjećanje oko detalja poruke i čak su zapamtili 29% više informacija!

Iako ne postoji jasan uzrok zašto se to događa, naučili smo malo više o tome kako se to može dogoditi. Kada nam je dosadno, naš prahistorijski sistem „bori se-ili-bježi“ učinit će sve što je moguće da ostanemo budni i da osjetimo eventualna upozorenja. Škrabanje može biti uporan pokušaj da mozak ostane u stanju budnosti i pripravnosti. To nas čuva od pada u san ili jednostavno nam drži  oči otvorenim kada nam je mozak već isključen. Dozvolom da "slobodno crtate“ naš mozak se održava malo duže uključen.

Osim toga, stalna pažnja i fokusiranje stavljaju veliki  pritisak na mozak, a škrabanje je način da mozak napravi pauzu od fokusiranja, bez da izgubi totalno pažnju. Istraživanje koje se bavilo stilovima učenja studenata medicine (koji u pravilu trebaju apsorbirati velike količine podataka) pokazuju da čak i kod njih škrabanje može biti korisno, dok god se ograničava vrijeme za tu vrstu crtanja. Jednostavno 30-minutno škrabanje pomaže da se zapamte podaci, popune praznine u razmišljanju te da pruži toliko potreban predah od hrpe informacija koje se moraju upamtiti.

Škrabanje za olakšanje stresa i poboljšanje fokusa

Spontani crteži također mogu smanjiti psihološke poremećaje, jer olakšava prisutnost u određenim situacijama. Svi želimo dati smisao našem životu slijedeći logičku i osjećajnu dosljednost u mišljenju i djelovanju, ali ponekad postoje praznine koje se ne mogu popuniti, bez obzira koliko se trudili. Škrabotine popunjavaju te praznine, najvjerovatnije aktiviranjem mozga "da putuje kroz vremensku mašinu“, omogućujući mu da pronađe izgubljene slagalice sjećanja, dovodeći ih do sadašnjeg trenutka i stvarajući cjelovitiju sliku našeg života. Uz veći osjećaj samopouzdanja i smisla, sigurno smo u mogućnosti da se osjećamo opuštenije i da se bolje koncentriramo.

Iako škrabotine možda izgledaju samo kao škrabotine, slučajne riječi koje nemaju smisla ili djelomična lica koje iznenada postaju vanzemaljska, ona nisu tako slučajna kao što smo mislili. Dr. Robert Burns, bivši direktor Instituta za ljudski razvoj na Univerzitetu u Seattleu, koristi škrabotine svojih pacijenata za dijagnosticiranje njihovih emocionalnih problema. Naime, smatra da škrabotine mogu otkriti što se događa u nesvjesnom dijelu mozga te tvrdi da, na isti način na koji EEG pokazuje moždanu aktivnost na komadu papira, ruka također čini to isto. A s njim se slažu brojni drugi psihijatri i psiholozi.

Čini se, dakle, da, ako se borite da se koncentrirate, ustvari pronalazite sebe gdje ste zaglavljeni ili gdje se osjećate "nepotpunim", a vremenski ograničeno škrabanje može biti ustvari ekspedicija za pronalazak tih stvari koje tražite. Vjerojatno ćete aktivirati mozak "defokusirajućim" krugovima kako bi dali "fokus" pauzi i time omogućiti da kreativnije i neumornije riješite problem koji imate u ruci.

 

Povezani tekstovi