Stanley Kubrick
28.03.2011. u 14:30 sati


Ikone

Stanley Kubrick


Jedan od najvećih reditelja svih vremena, čovjek koji nam je donio SF bibliju 2001: Odiseja u svemiru, uznemirujuću Paklenu naranču, kontroverznu Lolitu, klasik među hororima Isijavanje te seksi Oči širom zatvorene, bio je samouki reditelj koji je holivudski glamur zamijenio autorskom slobodom

Američki filmski reditelj, scenarista i producent Stanley Kubrick bio je poznat po pomnom biranju tema za filmove, sporoj metodi rada, tehničkoj perfekciji i povučenosti. Na snimanju filmova, u kojima je često osvjetljavao mračnu stranu ljudske psihe, glumce je tjerao da bezbroj puta ponavljaju iste scene, radio je sporo, po vlastitim vremenskim odrednicama i hirovima, često bez velike finansijske podrške. Bio je perfekcionista i kreativac, koji nije poznavao površnost, ali i ekscentrik – njegova opsjednutost šahom i fotografijom postala je legendarna. “Svako ko je bio u prilici kontaktirati s Kubrickom, mogao se uvjeriti da je riječ o stvarnom geniju, briljantnom umjetniku, sa savršenim osjećajem za kadar, s nepogrešivim okom za kameru”, rekao je reditelj Sydney Pollack, koji je surađivao s njim. Iako se nikada nije školovao, Kubrick je posjedovao obimno znanje o tehničkoj strani snimanja, a njegove savjete tražili su i reditelji poput Stevena Spielberga.

LOŠE OCJENE
Jedan od najvećih filmskih genija 20. stoljeća nije bio akademski obrazovan, a kada je postao priznat i dalje je tvrdio da ima prosječan IQ. Rođen je u New Yorku 26. jula 1928. u židovskoj obitelji, kao prvo od dvoje djece liječnika Jacquesa Kubricka i njegove supruge Gertrude. Kao dijete bježao je s nastave, ali nije propuštao filmske projekcije u obližnjem kinu i nije ispuštao fotoaparat koji mu je otac kupio za 13. rođendan. “Nikada nisam ništa naučio u školi i prije 19. godine nisam pročitao niti jednu knjigu iz zadovoljstva”, priznao je kasnije. Roditelji su htjeli da upiše fakultet i postane doktor, ali Stanley nije imao dobre ocjene da bi se mogao školovati dalje. “Mislim da je velika greška što se u školama pokušava nešto naučiti i što se koristi strah kao osnovna motivacija. Strah od loših ocjena, učenikov strah da ne bude s razredom... Interes može izazvati učenje, koje je u poređenju sa strahom kao nuklearna eksplozija u odnosu na petardu”, kritizirao je kasnije formalno obrazovanje. Posjedovao je izuzetnu unutrašnju znatiželju, koja ga je potakla da sam uči i istražuje.

FOTOGRAFIJA I ŠAH
Otac ga je podučio šahu, kojem je reditelj ostao vjeran čitav život. Bio je strastven i lukav igrač, šah je ostao važno umjetničko sredstvo, ali i način da smiri neposlušne glumce – čitavu filmsku ekipu pobjeđivao je u igri. Obilazio je New York s kamerom u ruci, a fotografije razvijao u mračnoj sobi prijatelja. Nakon smrti američkog predsjednika Franklina Roosevelta, Kubrick je fotografirao prodavača novina uz veliki naslov FDR dead. Fotografiju su kupili u časopisu Look i nastavili saradnju s tinejdžerom Stanleyem, koji je kao fotograf radio nekoliko godina, putujući po čitavoj Americi. Bio je žedan znanja, odlazio je svojevoljno na predavanja na Univerzitet Columbia, gledao filmske projekcije u Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku, te igrao šah za novac po klubovima u Washington Square Parku. Fotografije koje je tada snimao ličile su na njegove buduće filmove: vrsno je manipulirao modelima, kao što će to kasnije činiti s glumcima, a uspješno je oslikavao muziku i prostor njujorške džez scene.

FILMOVI I SUPRUGE
“Da biste snimili film potpuno sami, kao što sam ja učinio, ne morate znati mnogo o bilo čemu, već samo o fotografiji”, rekao je samouki reditelj, koji je novac, zarađen na partijama šaha, uložio u prve dokumentarce: Day of the Fight, koji je govorio o životu jednog boksača, i Flying Padre, o meksičkom svećeniku, a jedan je uradio za promociju udruge moreplovaca. “Ono što mi je ulijevalo najviše samopouzdanja da snimam bili su svi ti bezvezni filmovi koje sam gledao. Sjedio sam i mislio: ne znam mnogo o filmovima, ali znam da mogu snimiti bolje.” Svoje zavidno znanje o snimanju, kojem su se divili i vrhunski filmaši, stekao je isključivo sam. Na prvim filmovima radile su i njegove supruge. Toba Etta Metz, s kojom se oženio kada mu je bilo 19, radila je na prvom cjelovečernjem filmu Fear and Desire (1953.), čiji je scenarij napisao sam i kojeg se nerado sjeća. Na snimanju Poljupca ubice (1955.), zbog kojeg je morao potplaćivati policajce jer nije imao dozvolu da snima na ulicama New Yorka, upoznao je drugu suprugu –  Ruth Sobotku, koja je u filmu igrala balerinu. A posljednja, Christiane Harlan, kojoj je ostao vjeran do kraja života, pojavila se u Kubrickovom četvrtom filmu Staze slave (1957.), s kojim se počeo uspinjati među velikane sedme umjetnosti.

POZITIVNE I NEGATIVNE KRITIKE
“Nikada nisam doživio spektakularan uspjeh s nekim filmom. Moj ugled je rastao polako. Možda se može reći da sam uspješan filmaš jer određeni broj ljudi govori dobro o meni, ali niti jedan moj film nije dobio jednoglasno pozitivne kritike i nije postao blockbuster”, najbolje je ocijenio svoj rad sâm Kubrick. Njegovi filmovi dobivali su pozitivne i negativne kritike i često su bili neshvaćeni od strane publike, ali i samih autora romana. Kubrick je sve filmove, osim prva dva, uradio na osnovu nekog romana. Američki pisac Stephen King nije bio zadovoljan adaptacijom svog Isijavanja, nazvavši Kubricka “čovjekom koji previše misli, a malo osjeća”. Iako je dobio samo jednog Oscara i to za specijalne efekte u filmu 2001: Odiseja u svemiru (1968.), po pravilu, nakon deset godina, svaki Kubrickov film postao je klasik. Dr. Strangelove, Odiseja u svemiru i Paklena naranča nezaobilazni su za sve one koji se žele baviti sedmom umjetnošću.

OPSESIVNA PRIPREMA
Tokom pedeset godina rada Kubrick je snimio samo 13 filmova, što je u odnosu na njegove savremenike  Johna Forda i Federica Fellinija veoma malo. Razlog tome jeste njegova metodična i opsesivna priprema na svakom aspektu filmske produkcije. Radio je sporo, gotovo mukotrpno, analizirajući svaki detalj, a scene je snimao mnogo puta iz različitih uglova, mjesecima, pa čak i godinama, aranžirao je tisuće djelića filma i mnogi tvrdi da je koristio samo jedan posto snimljenog materijala. “Ne znam uvijek šta želim, ali znam šta ne želim”, govorio je. Za sobom je ostavio bezbroj kutija s materijalima koje je koristio za pripreme, a znao je odustati od filma kada bi shvatio da nije dovoljno pripremljen. Često je od glumaca zahtijevao da istu scenu ponove po četrdeset puta, zbog čega i nije bio omiljen među filmskom ekipom, gdje je važio za veoma strogog reditelja, koji je rijetko davao komplimente, nije dozvoljavao slobodu glumcima, a neki su mu zamjerili za manjak poštovanja. Glumac Kirk Douglas, koji je Kubricka nazvao “talentiranim idiotom”, o njemu je govorio kao o čovjeku koji nikad nije bio spreman na kompromise, te da su filmovi morali biti njegovo remek-djelo, a ne rezultat timskog rada. Niko, međutim, nije mogao poreći njegovu genijalnost – bio je rijedak primjer reditelja kojem su filmovi bili umjetnost i opsesija, a ne veliki holivudski biznis.

ŽIVOTINJE, SIMPSONOVI I AMERIČKI FUDBAL
I privatno je Kubrick izbjegavao holivudsku groznicu, živio je povučeno u Engleskoj, rijetko putovao, prvenstveno zbog straha od letenja. Nikada nije pričao o privatnom životu, čak je odbijao govoriti o značenju svojih filmova, koji su po pravilu nosili teške teme, smatrajući da je ispravno ono što gledatelji sami shvate. Zbog toga je stvorio auru misterije oko sebe. Kubrickov imidž u medijima varirao je od povučenog genija do megalomanskog luđaka, koji se otuđio od svijeta. “Imam ženu, troje djece, tri psa i sedam mačaka. Nisam Franz Kafka pa da sjedim sam i patim”, govorio je kako bi porekao zlonamjerne predrasude. Živio je na imanju Childwick Bury Manor u Hertfordshireu u Engleskoj, gdje je imao opremu za montažu i kamere, a u njegove prostorije djeca su nesmetano ulazila i izlazila. Vodio je duge rasprave sa saradnicima, u svoj dom je pozivao glumce, prijatelje i intelektualce, a obožavao je životinje, Simpsonove i američki fudbal. Dovodio bi mačke u sobu za montažu, a glumac Matthew Modine se prisjetio kako je Kubrick bio veoma ljut kada je obitelj zečeva slučajno ubijena tokom snimanja Full Metal Jacket i otkazao je snimanje tog dana.
 
STRAST, A NE NOVAC
Mnogi savremeni reditelji, kakvi su Martin Scorsese i Ridley Scott, danas će reći da inspiraciju pronalaze u filmovima Stanleya Kubricka. Njegovo jedinstveno i inventivno kretanje kamere i kadriranje, te skladna upotreba glazbe ostavila je veliki uticaj u historiji sedme umjetnosti. Slavni reditelj preminuo je sedmog marta 1999. godine, mjesec dana prije prikazivanja filma Oči širom zatvorene, s Tomom Cruiseom i Nicole Kidman, kojeg je smatrao svojim najboljim ostvarenjem i na kojem je radio dvije godine. “To nije samo profesionalno radno iskustvo s genijalnim rediteljem, to je bilo življenje s neobičnim čovjekom, koje nam je promijenilo živote, navike, inspiracije i očekivanja. Bilo je savršeno i dragocjeno”, rekla je glumica Nicole Kidman. Kubrick je iza sebe ostavio mnogobrojne započete projekte i nedovršene scenarije: Steven Spielberg završio je 2001. film Umjetna inteligencija, od kojeg je Kubrick odustao zbog nedovoljno razvijene tehnike – ali i činjenice da su postojali oni koji su to činili zbog strasti i umjetnosti, a ne novca i holivudske slave.   

(Gracija 153)
Povezani tekstovi
Najnovije iz kategorije
Čovjek s misijom Tom Cruise
Čovjek s misijom
Grešnik iza kamere Mario Testino
Grešnik iza kamere