Svinjska gripa je tu: ne paničimo, dovoljan je oprez
27.11.2009. u 11:15 sati


Alija Drnda

Svinjska gripa je tu: ne paničimo, dovoljan je oprez


Prim. mr. sci. med. Alija Drnda, šefica Odjela neuroinfekcije Klinike za infektivne bolesti Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, odgovara na pitanja po čemu je svinjska gripa drugačija od sezonske, ima li razloga za paniku, ko su rizične grupe, kako se zaštititi, da li je maska rješenje, treba li se vakcinisati te da li je svaki oboljeli u životnoj opasnosti
Razgovarala: Vedrana Seksan

Iako je pandemija novog virusa gripe proglašena ljetos, panika je u našu zemlju došla sa zimom i sezonom gripe. Svinjska gripa ili H1N1 virus novi je mutant u svijetu gripe koji je pokrenuo lavinu pitanja: od toga da li je svako ugrožen, pa do dileme da li se uopće radi o bolesti ili samo o pokušaju da nam se prodaju lijekovi. Prim. mr. sci. med. Alija Drnda šefica je Odjela neuroinfekcije Klinike za infektivne bolesti Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu i neko ko se svakodnevno susreće s pacijentima upućenim na liječenje zbog novog virusa gripe. Ona je osoba od koje smo potražili informacije o tome šta nas čeka i koliko je svinjska gripa zapravo opasna.
Kakav je, po Vašem iskustvu, generalno naš odnos prema zdravlju? Da li se zabrinemo tek kad je već kasno?
– Naš narod po pitanju zdravlja ima onu svoju dobro poznatu, možda malo i humorističku, ali vrlo tačnu rečenicu: kako zdrav čovjek ima hiljadu želja, a bolestan samo jednu – da ozdravi. To je naš neki generalni odnos prema zdravlju. Dok smo zdravi, malo mislimo na sebe.
Ima li tu krajnosti? Onih koji ljekaru idu za svaku sitnicu i onih koji ne idu nikada?
– Kao ljekar koji radi u tercijarnoj zdravstvenoj ustanovi, kliničkom centru, ja se susrećem isključivo s bolesnim pacijentima, onima koji su tu upućeni ili na hospitalizaciju ili na dodatne pretrage, ali smatram kako je zdravlje i očuvanje zdravlja stvar brige svakog pojedinca. Tek ako ta briga nije dovoljna, treba da se uključi ljekar. Ne mislim da je dobro za svaku sitnicu ići ljekaru, ali redovne sistematske preglede smatram itekako poželjnim.
Najnoviji virus tzv. svinjske gripe uspaničio je stanovništvo.
– U trenutku dok razgovaramo (20. novembar; op. aut.), po mojim informacijama, u Federaciji BiH ima 270 pozitivnih. To nije brojka koja bi trebala pokrenuti neku paniku ili strah među građanima.
U čemu je razlika između ove i sezonske gripe s kojom se susrećemo svake godine?
– Postoje značajne razlike između prijavljenih slučajeva pandemije virusa H1N1 i onih koji se registriraju tokom sezonske gripe. Prije svega, u smislu rizičnih grupa. Pandemijom su zahvaćene osobe pretežno mlađe životne dobi. Za razliku od sezonske gripe, koja napada ljude oslabljenog imunološkog sistema, ovo je virus koji dovodi do smanjenja odbrambenih sposobnosti organizma, što znači da virus ne napada one koji imaju već narušen imunološki sistem, nego sam ruši imunosistem. Sezonska gripa, pak, zahvata ljude starije životne dobi, iznad 65 godina. Dok se kod pandemijskog virusa simptomi javljaju naglo, u roku od nekoliko sati, kod sezonske gripe bolest se razvija postepeno, dva do tri dana.
Koji su simptomi?
– Obično, u osamdeset posto slučajeva, prisutna je povišena temperatura, koja se kreće između 39 i 40 stepeni, praćena groznicom i tresavicom, što kod sezonske gripe nije slučaj. Ostali simptomi uključuju jake bolove u mišićima, glavobolju, umor, malaksalost, bol u prsima, osjećaj gušenja i straha, uporan, bolan i iscrpljujući kašalj. Uz ovo mogu se javiti i povraćanje i proljev, a kod male djece pospanost, opuštenost tijela ili razdražljivost.
Ovako nabrojani simptomi su gotovo identični. Gdje je najveća opasnost pandemije?
– Dosadašnja ispitivanja u svijetu pokazuju da virus nove gripe posebno napada respiratorne ćelije pluća. Kako je regeneracija tih ćelija sporija i traje negdje oko mjesec dana, oštećenja koja nastaju na virusnu infekciju mogu stvoriti idealnu podlogu za nastanak bakterijskih infekcija, kao što su upale pluća. Zato kod pandemije imamo često kao komplikaciju upalu pluća, što nije tako čest slučaj kod sezonske gripe. I po tome se razlikuju.
Ko se smatra posebno ugroženim?
– Posebno su ugrožene osobe koje od ranije imaju neku drugu bolest, kao što su bolesti respiratornog trakta, prevashodno astma. U rizičnu skupinu spadaju i oboljeli s bolestima srca, krvnih sudova, svi oni koji imaju stanje smanjene odbrambene sposobnosti organizma, bilo zbog bolesti ili nekih drugih lijekova koje uzimaju. Sve nabrojano povećava rizik od srednje teških, teških, pa čak i fatalnih oblika ove gripe. Povećan rizik od oboljevanja predstavlja niski socio-ekonomski status, kako zemlje tako i stanovništva, i oni imaju šest do sedam puta veću prijemčivost obolijevanja od ovog virusa nego stanovnici onih zemalja gdje je životni standard dobar. U rizične grupe treba dodati i trudnice, djecu, sve bolesnike koji u terapiji uzimaju aspirin, kao i osobe s oboljenjem jetre, bubrega, te cerebralnom paralizom.
Kada je potrebno otići ljekaru?
– Čim se pojave prvi simptomi. S tim što treba prepustiti ljekaru da bude taj koji će odlučiti na osnovu simptoma i pregleda da li se radi o gripi, o kojoj vrsti se radi i da li je potrebno dalje testiranje, simptomatska terapija ili ćete biti vraćeni na kućno liječenje.
Kako gledate na tzv. “teorije zavjere” – priča koja prati pandemiju je da se radi o tome da se lijekovi moraju prodati?
– Ne znam šta bih vam na to odgovorila. Interesantno je da je izašao taj neki rok Tamiflua, interesantno je da je to lijek koji se može koristiti još dvije godine. Interesantna je navala zemalja na vakcine, pa se one ne mogu dobiti odmah, nego se nakon prijavljivanja zemlje stavljaju na listu čekanja. Tako ćemo mi, naprimjer, vakcine dobiti tek u decembru ili januaru. Poslije toga nam ni ne trebaju. To je sve pod velikim znakom pitanja. Ali, moje informacije su iste kao i vaše, i bez obzira na to što sam ljekar, teško mi je reći da li se radi o zavjeri farmaceutskih kompanija.
Na kojem principu djeluju Tamiflu i Relenza, lijekovi koji se preporučuju za liječenje svinjske gripe?
– Kako bi se reproducirao, virus mora ući u tijelo, preuzeti zdrave ćelije i natjerati ih da se kopiraju. Tamiflu zaustavlja ulazak virusa gripe u ćelije i blokira kopiranje virusa. Ovo zaustavlja širenje kroz organizam, smanjuje simptome i dužinu trajanja bolesti, ali i otežava virusu da pređe na drugu osobu. Trebalo bi ga uzeti u prvih 12 do 48 sati od pojave simptoma, a učinkovitiji je što se ranije uzme. Isto se dešava i kod uzimanja Relenze, s tim što ovaj lijek smanjuje trajanje simptoma na dan i po, u prosjeku, dok je kod Tamiflua trajanje simptoma dva dana.
Može li vakcinisanje spriječiti bolest?
– Ne može. Svake godine drugi je virus uzročnik sezonske gripe, pa je shodno tome usmjerena i proizvodnja vakcina.
Ima li onda smisla vakcinisati se?
– Mislim kako se posebno oni koji spadaju u rizične grupe obavezno trebaju vakcinisati protiv sezonske gripe. Iako se svake godine radi o drugačijoj vakcini, redovitim vakcinisanjem se ipak stvara neka vrsta otpornosti. Kada je u pitanju novi virus, treba znati kako se radi o mješavini šest virusa mutantog soja. Virus H1N1 sastoji se od svinjskog, sjevernoameričkog, ptičijeg i humanog virusa i vakcinu treba prilagoditi toj smjesi šest mutanata.
Oko te vakcine postoje kontroverze. Kakve su Vaše informacije o efikasnosti i popratnim pojavama vakcine?
– Velike su razlike u informacijama. Kada dobijemo vakcinu, imat ćemo i adekvatne smjernice ko je smije, a ko ne smije primiti i tek tada ćemo znati kako se postaviti prema tome. Za sada možemo samo nagađati i iščitavati  informacije kao i svi građani.
Postoji li efikasna preventiva?
– Smjernice se neprestano mijenjaju. Danas je sve rizik i nema ništa dokazano ili potvrđeno efikasno, sve zavisi od slučaja do slučaja. Pretpostavka je da se virus prenosi kapljičnim putem, dakle bliskim kontaktom. Zato se preporuke za prevenciju sastoje od opštih higijenskih mjera – redovnog pranja ruku, izbjegavanja skupova u zatvorenim prostorima s velikim brojem ljudi, provjetravanja prostorija, čišćenja i dezinfekcije površina – onako kako se primjenjuju i kod drugih zaraznih bolesti.
Da li su medicinske maske, koje se sve češće viđaju i na našim ulicama, adekvatna preventiva?
– Nema dokaza koji bi podržali ovo kao korisnu preventivnu mjeru. Virus se širi tako što ljudi dodiruju zaražene površine ili ako neko kašlje ili kiše u neposrednoj blizini, tako da maska nije adekvatna zaštita. Osim toga, postoji rizik od neadekvatnog korištenja maske. One se moraju redovito mijenjati jer ne štite nakon što se navlaže dahom. Postoji opasnost od infekcije ako se dira spoljašnost maske, ili prenošenja zaraze ako se maske ne odlažu na adekvatan način. Maska je lažna zaštita. Mnogo je važnije redovito prati ruke, ostati kući ukoliko se ne osjećate dobro i pokriti usta i nos kada kašljete ili kišete.
Koliko traje inkubacija?
– Rizik prenosa na druge osobe je 24 sata prije pojave prvih simptoma bolesti i sedam dana bolesti. Najveća mogućnost prenosa zaraze je odmah po pojavi prvih simptoma. Opasnost od zaraze prestaje kada se povuku svi simptomi. Virus gripe na tvrdim površinama može živjeti do 24 sata, dok na mekim površinama živi do 20 minuta.
Šta je s oboljelima koji ostaju na kućnom liječenju? Kako zaštititi ukućane?
– Osoba u kućnoj izolaciji mora nositi masku kada je u istoj prostoriji s drugim ukućanima, te držati odstojanje od najmanje jedan metar. Po mogućnosti, preporučuje se spavanje u razdvojenim sobama. Savjetuje se često pranje ruku tekućom vodom i sapunom, jer se ruke prilikom kašljanja, kihanja ili šmrcanja zagađuju i tim putem prenose virus na okolinu. Obavezno je prekrivanje usta i nosa maramicom, koja se treba odmah po upotrebi adekvatno pohraniti. Ne treba koristiti isti pribor za jelo, a bolesnik treba ostati u kućnoj izolaciji dok ne prođe razdoblje zaraznosti.
Virus se pojavio i među školskom djecom. Može li se učiniti nešto što bi efikasno spriječilo njegovo širenje?
– Apel bi ovdje bio da svako dijete, školsko, predškolsko, ne bi trebalo sa simptomima gripe, bilo sezonske ili pandemijske, ići u školu ili obdanište. Ako se desi da dijete razvije simptome dok je u školi ili obdaništu, trebalo bi ga odmah odstraniti u neku prostoriju, pozvati roditelje, a zaraženo dijete ne bi trebalo vraćati kući javnim prevozom. Što se tiče samih škola i obdaništa, morali bi sami da preuzmu neke mjere, da obezbijede tekuću vodu i sapun, te dezinfekciona sredstva. Da imaju pojačan nadzor nad svim površinama, da redovno provjetravaju prostore i da nema okupljanja u manjim neprovjetrenim prostorijama.
Postoji li nešto čime bi roditelji mogli zaštititi djecu od svinjske gripe?
– Ne, osim da djeca budu upozorena na potrebu redovite higijene. Ili pomoći školama da imaju adekvatne količine dezinfekcionih sredstava.
Mislite li da će doći do zatvaranja škola?
– U sadašnjoj situaciji nije preporučeno od strane epidemiologa. Nemamo veliku epidemiju, tako da škole ne treba potpuno zatvarati.
Šta je s narodnom medicinom i prevencijom? Koje metode preporučujete?
– Kao i kod svake sezonske gripe, uz pojačan unos vitamina C, meda, toplih napitaka, bilo da se radi o čaju ili mlijeku. Neko preferira i bijeli luk kao dobar antiviralni lijek. Može se koristiti i aromaterapija u smislu eteričnih ulja, u vidu kupki ili masaže prsnog koša. Treba pojačati ispiranje nosne i usne duplje. Ali, najvažnije je – i to treba zapamtiti – redovno prati ruke i izbjegavati skupove. Uz to se može uzimati vitaminska potpora ishrani. Moja preporuka je da to budu prirodni vitamini kroz voće i povrće. Izlazak na svjež zrak i provjetravanje prostorija su također preporuke. Sve ostalo je individualno.
Može li se svinjska gripa dobiti dva puta?
– Da. Virus mutira. Ako je tijelo zaraženo svinjskom gripom, ono proizvodi antitijela koja će prepoznati virus ako se ponovo pojavi u organizmu. Međutim, ako virus mutira, imunosistem ga neće prepoznati i može doći do ponovne zaraze.
Na kraju, ima li razloga za paniku? Da li je ovo virus koji ima veću smrtnost nego sezonska gripa?
– I ja čitam iste izvještaje kao i vi. Dok mi razgovaramo, u Federaciji je zabilježen samo jedan smrtni slučaj. Ako gledamo generalno, od ukupnog broja oboljelih u svijetu, smrtnost se kreće od 0,3 do jedan posto i to
uglavnom u zemljama koje imaju vrlo nizak ekonomski status. To nisu brojke koje bi trebale stvoriti bilo kakvu paniku. Dakle, za paniku nema nikakvog razloga, ali za oprez ima.

 

(Gracija 121)
Povezani tekstovi
Najnovije iz kategorije
Niko neće s nama Bosancima Razgovor Kemala Montena sa Senadom Pećaninom za Feral Tribune
Niko neće s nama Bosancima